Žiri 69. Sterijinog pozorja

 

 

DEJAN SREDOJEVIĆ

DEJAN SREDOJEVIĆ

Predsednik Žirija

 

Rođen je 1979. godine u Novom Sadu. Diplomirao 2003. godine na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu, Odsek gluma. Kao najbolji diplomirani student dobio je Nagradu „Predrag Peđa Tomanović“. Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu magistrirao je 2007. godine radom iz oblasti akcentologije i doktorirao 2011, odbranivši tezu iz oblasti eksperimentalno-fonetskog ispitivanja akcenata i intonacije. Zaposlen je kao redovni profesor na Filozofskom fakultetu, gde predaje Dikciju, Fonetiku i ortoepiju i druge predmete koji se tiču prozodije i intonacije. Na Akademiji umetnosti studentima Glume predaje Dikciju s osnovama srpskog jezika.

Autor je dvadeset i sedam naučnih radova iz oblasti fonetike i fonologije standardnog srpskog jezika, eksperimentalno-fonetskih ispitivanja akcenta i intonacije, normativne akcentologije i dikcije. Koautor je monografije Fonetika i fonologija: ortoepska i ortografska norma standardnog srpskog jezika (2012) i autor dveju monografija: Fonetsko-fonološki opis akcenata u standardnom srpskom jeziku – od specifičnog ka opštem (2017) i Dikcija. O glasu, glasovima, akcentu i prozodiji u srpskom jeziku (2022). Držao je obuku iz dikcije televizijskim voditeljima i prezenterima. Kao saradnik na scenskom govoru i lektor učestvovao u pripremi 75 predstava profesionalnih pozorišta širom Srbije (obrada tekstova standardnog srpskog jezika, dijalekatskih tekstova, dramâ u stihu).

Dvostruki je dobitnik Sterijine nagrade za scenski govor (2019. i 2022. godine). Na 16. međunarodnom festivalu pozorišta „Zlatna vila“ u Prijedoru dobio je Specijalno priznanje za scenski govor.

MARTA BEREŠ

MARTA BEREŠ

Rođena je u Novom Sadu 1984. godine. Diplomirala je 2008. godine na Akademiji umtnosti u Novom Sadu – Odsek gluma na mađarskom jeziku u klasi Đerđa Hernjaka. Od 2006. do 2018. godine bila je članica Pozorišta „Deže Kostolanji“ (Kosztolányi Dezső)u Subotici. Od 2018. do 2022. radila je kao slobodna umetnica. Od 2022. članica je SNP-a u Novom Sadu. Do sada je igrala u više od 50 predstava.

Važnije predstave: Molijer (2006, NP Subotica), Urbi et Orbi (2006, Pozorište „Deže Kostolanji“ Subotica), Četvrta sestra (2006. NP Subotica), Otelo (2009, Vigszinhaz Budimpešta), One girl show (2011), Passport 1,3  (2012), Čovekova komedija (2013), Ruže  (2013), Tišina (2014), Liliom (2015), Oblak u pantalonama (2017), The End (2018) – sve u Pozorištu „Deže Kostolanji“ Subotica, Hasanaginica (2018, Novosadsko pozorište), Ana Karenjina (2019, Novosadsko pozorište), Dabogda te majka rodila (2020, Atelje 212, Beograd), Fahrenheit 451 (2022, Pozorište „Radnoti“ Budimpešta), Bila jednom jedna zemlja (2023, Srpsko narodno pozorište Novi Sad), Skupljači perja (2023, Srpsko narodno pozorište Novi Sad).

Nagrade: Najbolja mlada glumica, Festival Kišvarda (Tango/Molijer) 2007, Najbolja mlada glumica, Festival profesionalnih pozorišta Vojvodine (Urbi et Orbi) 2008, Najbolja mlada glumica, Sterijino pozorje (Urbi et Orbi) 2008, Patakijev prsten (One girl show) 2011, Najbolja glumica/nagrada za inovativnost, Festival monodrame i pantomime Zemun (One girl show), Najbolja glumica, Befemon, Bečej (One girl show) 2021,  Nagrada Bodrogvari Ferenc, grad Subotica 2013, Nagrada Prima Junior, Budimpešta 2014, Sterijina nagrada za najbolju glumicu, Sterijino pozorje (Hasanaginica) 2019,
Najbolja glumica, Festival profesionalnih pozorišta Vojvodine (Hasanaginica) 2019, Specijalna nagrada, pozorišni festival Thealter, Segedin (Hasanaginica i Oblak u pantalonama), Najbolji glumac u godini 2020/21. na mađarskom govornom području, Udruženje mađarskih kritičara (Ana Karenjina), Najbolja glumica Festival Kišvarda (Ana Karenjina) 2020, Najbolja glumica, Borini dani Vranje (Ana Karenjina) 2021, Grand Prix, Bucini dani Aleksandrovac (Upotreba čoveka) 2021, One girl show, Specijalna nagrada, Budimpešta 2023, Grand Prix, Bucini dani Aleksandrovac (Ana Karenjina) 2023.

IRENA POPOVIĆ DRAGOVIĆ

IRENA POPOVIĆ DRAGOVIĆ

Kompozitorka. Rođena je 1974. godine. Završila Fakultet muzičke umetnosti u Beogradu, Odsek kompozicija u klasi Zorana Erića i Srđana Hofmana, a zatim nastavila usavršavanje na magistarskim studijama u Salcburgu na Univerzitetu Mocarteum na katedri za kompoziciju i orkestraciju u klasi R. Febela. U okviru njenog opusa značajno mesto zauzima  muzika za pozorište i film.

Muzika Irene Popović nagrađivana je širom zemlje i sveta: dobitnica je tri Sterijine nagrade i to za predstave Koštana (2014) i Rodoljupci (2016), obe u režiji Andraša Urbana, dok su  na Sterijinom pozoriju 2019. godine nagrađene sve tri muzike koje su se te godine našle u konkurenciji (Hasanginica i M.I.R.A., u režiji Andraša Urbana i Karolina Nojber u režiji Kokana Mladenovića).

Osim Sterijinih nagrada izdvajamo i dve  nagrade na Međunarodnom festivalu malih scena u Rijeci, tri nagrade na Festivalu profesionalnih pozorišta Vojvodine, nagradu za najbolju muziku na Susretima pozorišta/kazališta u BiH/Brčko distrikt, specijalnu nagradu za muziku na pozorišnom festivalu Dani komedije u Jagodini, specijalnu nagradu za muziku na Jugoslovenskom pozorišnom festivalu u Užicu, dve nagrade za najbolju pozorišnu muziku na Pozorišnim/kazališnim igrama u BiH/Jajce, nagradu za najbolju muziku na pozorišnom festivalu BiH drame u Zenici, nagradu za najbolju muziku u Šapcu na pozorišnom festivalu Pozorišno proleće, nagradu za najbolju muziku na filmskom festivalu u Antaliji, specijalnu nagradu za najbolju muziku na pozorišnom festivalu Teatar fest u Banja Luci, nagradu za najbolju muziku na pozorišnom festivalu u Nišu…

U Narodnom pozorištu Beograd režirala je i komponovala operu Deca po tekstu Milene Marković za koju je nagrađena Nagradom grada Beograda „Despot Stefan Lazarević“ (2023).

Kompozicije Irene Popović izvode se na mnogobrojnim festivalima, a njena dela su na repertoaru eminentnih umetnika i kamernih ansambala. Najizvođenije kompozicije: Slomljena opera srca mog za gudački orkestar, Mocart, luster, lustik ili deset komada s pevanjem nalik operi za soliste, rok bend, dečji hor i kamerni ansambl, Tišina i ništa za šaptača i klavir, Litle NOIZ za gudački kvartet, Uvertira Ajnštajnovi snovi / muzika za zamišljene operske scene za simfonijski orkestar, Zmijski car koji je pojeo slona za simfonijski orkestar…

Osnovala je umetničku grupu Prerađivačka industrija muzičkog materijala  i vokalno umetničko društvo žena u ekspanziji Oh, meine liebe Constanze koje objedinjuje raznolike vidove umetničkog izražavanja.

Živi u Beogradu, a sanja more…

DUŠAN LJUŠTINA

DUŠAN LJUŠTINA

Rođen 1948. u Glibodolu (Hrvatska). Stekao je doktorat na Ekonomskom fakultetu u Osijeku s temom o primeni marketinških koncepata u pozorišnoj umetnosti, diplomirao na Upravnom studiju Pravnog fakulteta u Zagrebu te apsolvirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Autor je naučnih radova o marketingu u pozorišnim aktivnostima i primeni inovacija u upravljanju.

Profesionalnu karijeru započeo je 1974. godine u Međunarodnom klubu studentskog prijateljstva kao urednik kulturnog programa, a od 1975. do 1982. godine radio je u Centru za kulturne aktivnosti gde je bio  rukovodilac realizacije programa, posebno posvećen adaptaciji i otvaranju muzičko-scenskih centara „Kulušić“ i „Lapidarij“ te oživljavanju slobodnih i alternativnih pozorišnih grupa, projekata i plesnih ansambala („Pozdravi“, „Histrioni“, „Akter“, „Zagreb Theatar Company“, „Zagrebački plesni ansambl“, „Studio za suvremeni ples“ i „Komorni ansambl slobodnog plesa“). Bio je i menadžer trupe „Zagreb theatar company“ na velikoj američkoj turneji predstave Oslobođenje Skopja Dušana Jovanovića u režiji LJubiše Ristića.

Od 1982. do 2018. vodio je Satiričko kazalište „Jazavac“, kasnije preimenovano u „Kerempuh“, ostvarujući značajne uspehe u pozorištu.

Obavljao je i važne gradske dužnosti u Zagrebu, kao direktor Kulturnog sektora za Univerzijadu ’87, zamenik načelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, član gradskog veća grada Zagreba za obrazovanje kulturu i sport.

Aktivan je i u društveno odgovornim ulogama, pa je tako bio predsednik Zajednice kulturno-umjetničkih društava Grada Zagreba i Zagrebačke regije; član Programskog veća Hrvatske radio televizije; predsednik Upravnog vijeća Galerije Klovićevi dvori; član Povjerenstva za spomenike, spomen ploče i slične predmete Grada Zagreba i član Povjerenstva za odabir programa/projekata iz područja promicanja ljudskih prava; voditelj radne grupe pri Odboru za javna priznanja Skupštine Grada Zagreba za dodelu Nagrade Grada Zagreba u kategoriji muzika, pozorište i film. Bio je i član Nadzornog odbora Zagreb filma; član Nadzornog odbora izdavačke kuće „AG Matoš“, te je u dva mandata vršio dužnost predsednika Kazališnog vijeća  HNK Zagreb.

Primio je brojna priznanja i nagrade, uključujući posebno priznanje Hrvatskog društva dramskih umjetnika za izuzetan doprinos hrvatskom glumištu, Nagradu grada Zagreba, dva puta i  Orden Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge za kulturu. Od 2002. godine bio je na dužnosti izvršnog producenta Kazališta Ulysses, a od 2018. do danas upravnik Kazališta Ulysses.

JANKO LJUMOVIĆ

JANKO LJUMOVIĆ

Rođen 1971. godine u Nikšiću (Crna Gora). Diplomirao pozorišnu i radio produkciju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu 2000. godine. Iste godine Univerzitet umetnosti mu je dodelio nagradu za najboljeg diplomiranog studenta u školskoj 1999/2000. godini. Na istom fakultetu je 2004. godine magistrirao produkciju u oblasti dramskih umetnosti.

Redovni je profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti Univerziteta Crne Gore i rukovodilac studijskog programa Drama i pozorište. Od 2008. do 2015. godine bio je direktor Crnogorskog narodnog pozorišta i ministar kulture u Vladi Crne Gore (2016-2017). Član je Savjeta Leksikografskog centra i Instituta za jezik i književnost „Petar II Petrović NJegoš“ Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Upravnog odbora Matice crnogorske. Član je Crnogorskog PEN centra.

Osnovno polje rada obuhvata oblast savremene pozorišne produkcije u okviru koje je bio producent većeg broja predstava i festivala (Bijenale crnogorskog teatra, Kotor ArTeatar premijere). Umetnički je kreirao sedam pozorišnih sezona Crnogorskog narodnog pozorišta. Predstave čiji je bio producent, kao i ostale produkcije sa repertoara gostovale su na vodećim pozorišnim festivalima u zemlji i inostranstvu (Bijenale crnogorskog teatra, FIAT, Grad teatar, BITEF, MESS Sarajevo, Sterijino pozorje, Ohridsko leto, Jugoslovenski pozorišni festival „Bez prevoda“, Dani satire Fadila Hadžića, NETA festival i dr.) i dobijale značajne pozorišne nagrade. Učesnik je brojnih nacionalnih i međunarodnih konferencija i projekata iz oblasti scenskih umetnosti, medija, menadžmenta u kulturi i kulturne politike. Bio je član različitih tela i odbora domaćih i međunarodnih organizacija i mreža (CD Cult, Balkankult, Pro Helvetia, NETA, ETC). Bio je član redakcije časopisa za pozorišnu i izvedbenu umjetnost Gest. Tokom 2015. studijski je boravio u SAD u okviru programa International Visitor Leadership Program (Community Building through the Arts, United States Department of State, Bureau od Educational and Cultural Affairs).

Autor je knjiga Kultura Page, Produkcija značenja, Svijet umjetničkih profesija: Drama i pozorište i Pozorište kao kapital, kao i urednik i kourednik preko deset publikacija i zbornika radova.