Nebojša Bradić  – PTICA NA GOZBI 
Beleške o svetu pozorišta i svetu u pozorištu 

Biblioteka Dramaturški spisi 
Urednica dr Ruža Perunović 
Sterijino pozorje, Novi Sad, 2024. ‒ str.177 ‒ ISBN 978-86-85145-97-1 

U osnovi Bradićeve esejističke pozicije nahodi se uverenje koje je, evidentno, preuzeo iz vlastitog rediteljskog iskustva. Jer, i kada piše eseje, Bradić je reditelj. On, naime, zna da teatar ne treba da nudi odgovore, nego da postavlja (prava) pitanja. Kao što, takođe, dobro zna da u životu mogu biti postavljenja i netačna pitanja, ali da u pozorištu, sa scene, smeju da odzvanjaju samo ona koja su tačna, koja se dakle tiču konkretnog vremena i savremenih gledalaca. oš jedno od svojstava Bradićeve esejistike je celovitost pogleda na kompleksan fenomen kulture; na teatar, pozorišnu umetnost, dramsko stvaralaštvo, režiju, glumu,  Bradić ne gleda samo iz pozicije pozorišnog stvaraoca. Njegov uvid je, naime, mnogo širi; on razume da teatarski modeli, pozorišni i dramski senzibiliteti, stilovi režije i glume, možda i presudno zavise od civilizacijskog i, posebno, društvenog konteksta.

Aleksandar Milosavljević

 

O AUTORU

Nebojša Bradić je diplomirao pozorišnu i radio režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, a poslediplomske studije pohađao na Filološkom fakultetu u Beogradu.

Od 1981. do 1996. radio je kao reditelj, umetnički direktor i upravnik Kruševačkog pozorišta. U sezoni 1996/97. godine bio je upravnik pozorišta Atelje 212. Od 1997. do 1999. upravnik je Narodnog pozorišta u Beogradu. Upravnik je i umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta od decembra 2000. do 2008. Bio je ministar kulture i informisanja u Vladi Republike Srbije od 2008. do 2011. Od 2011. do 2014. bio je umetnički direktor Knjaževsko-srpskog teatra. Od 2015. do 2019. bio glavni je i odgovorni urednik Kulturno-umetničkog programa RTS. Predavao je Glumu, Kreativno čitanje i Produkciju na Akademiji lepih umetnosti u Beogradu. Urednik je edicije „Ars scena“ (Clio).

Režirao je više od 100 pozorišnih predstava u srpskim, hrvatskim, slovenačkim, bosanskim, grčkim i bugarskim teatrima sa posebnim akcentom na domaću dramu i dramatizaciju. Režirao je opere, mjuzikle i balete (Violinista na krovu, Company, Norma, Verter, Karmen, Jadnici, Rebeka, Buđenje proleća, Prokleta avlija…). Pisao je i režirao radio drame. Uradio je više od 20 scenografija za drame, opere i mjuzikle. Osnivač je Beogradskog festivala igre, Dunavfesta i Antikafesta.

Dobitnik je najznačajnijih domaćih pozorišnih nagrada. Prvi je dobitnik nagrade „Nikola-Peca Petrović“ za najboljeg jugoslovenskog pozorišnog menadžera. Na Pozorišnim susretima „Joakim Vujić“ dobio je devet nagrada za režiju. Dobitnik je Sterijinih nagrada za savremenu scensku adaptaciju, dramatizaciju i režiju (Derviš i smrt, Prokleta avlija i Zlatno runo). Dobitnik je nagrada za tekst i režiju na internacionalnim pozorišnim festivalima u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Dobitnik je nagrade za režiju „Zlatni vitez” na festivalu u Moskvi. Predstave Nebojše Bradića nagrađivane su na pozorišnim festivalima u zemlji i inostranstvu.

Učesnik je naučnih skupova SANU, Matice srpske, Instituta za književnost i Sterijinog pozorja posvećenih delima Selimovića, Andrića, Nušića i Pekića. U dnevnoj štampi i periodici objavljuje tekstove iz oblasti kulturne politike, teorije i istorije pozorišta. Objavio je knjige drama: Prokleta avlija, Derviš i smrt, Moj brat i Noć u kafani „Titanik“. Autor je knjige eseja Put do pozorišta.